Srbija je ovaj rat objavila Bugarskoj, a neposredni povod bilo je ujedinjenje Kneževine Bugarske i Istočne Rumelije, koje je izvršeno kršenjem odluka Berlinskog kongresa.
Smatrajući da je ujedinjenje Bugarske poremetilo ravnotežu na Balkanu, kralj Milan je vršio pritisak na bugarsku diplomatiju, a kada mu to nije urodilo plodom odlučio je da celu stvar reši ratom.
Međutim, bolje naoružana i uz to bolje motivisana bugarska vojska izvojevala je pobedu na Slivnici, da bi ubrzo potom prebacila rat na teritoriju Srbije, što je dovelo do pada Pirota i povlačenja srpske vojske sve do Niša. Neočekivani uspesi bugarske vojske primorali su velike sile, u prvom redu Austrougarsku, da se uključe u posredovanju oko potpisivanja primirja. Mir je zaključen u Bukureštu 3. marta 1886. godine. Rat je doneo znatne gubitke i jednoj i drugoj strani, ali nije uticao na teritorijalne promene.