Ova srpska prezimena imaju tursko poreklo, iako se završavaju na -ić!
Ova srpska prezimena imaju tursko poreklo, iako se završavaju na -ić: Profesorka turskog jezika ih nabrojala i otkrila njihova skrivena značenja
Mnoga prezimena su nam u amanet ostavljena za vreme okupacije Osmanlija i imaju određeno značenje – kog nismo svesni.
Stotine reči koje svakodnevno koristimo vode poreklo iz turskog jezika, što i ne čudi jer smo, u zavisnosti od područja Balkana, između 4 i 5 vekova proveli pod njihovom vlašću pa su se i brojni običaji, ali i imena i prezimena do dan danas zadržala u Srbiji i uopšteno na Balkanu, a za koja pogrešno verujemo da su srpskog porekla.
Mirjana Teodosijević, univerzitetski profesor turskog jezika i književnosti, i autorka nekoliko turskih rečnika, za „Sandžak.rs“ navela je neka vrlo popularna prezimena u Srbiji za koja nismo znali da u osnovi imaju tursko poreklo i značenje, iako su pojedina prilagođena našoj tradiciji dodavanjem sufiksa -ić.
Prezimena izvedena iz turcizama
„Sigurno i vi poznajete nekoga čije je prezime izvedeno od turcizma“, pitala je čitaoce profesorka Teodosijević, pa nabrojala određena i objasnila šta znače u prevodu: Abrašević (čovek pegavog lica), Amidžić (stric), Barjaktarević ili Bajraktarević (zastavnik), Borozan (trubač), Bulut (oblak), Vermezović (koji ne daje), Delibašić (najbolji junak, zapovednik odreda delija), Delić (junak; stražar kod vezira i paša), Dizdarević (upravnik tvrđave), Dunđerski (stolar i zidar), Jaramaz (nepristojan, nestašan; koji ne vredi), Karakašević (crnih obrva), Karadžić (crnomanjast), Lagumdžija (miner), Malbašić (starešina mahale ili sela), Mutavdžić (zanatlija koji pravi prostirke i pokrovce od kozje dlake), Subašić (nadzornik imanja ili gradski nadzornik, „gradski menadžer”), Peškir (ubrus), Terzić (krojač), Topalović (hroma osoba), Tufegdžić (puškar), Uzunmirković (visoki Mirko), Šebek (pavijan; ružan i drzak čovek), Šišmanović (debeo).