Stranci su izgradili Zagreb, od Donjega grada do kazališta. Srbi, Grci i drugi pravoslavci ostavili su neizbrisiv trag u urbanizmu i kulturi, oblikujući prepoznatljive vizure grada.
Za raditi u Hrvatskoj poželjan je kažu, hrvatski jezik, ali da bi se u istoj Hrvatskoj gradilo, iskustvo kaže da je bolje doći kao stranac. U zemlji čiji je urbanitet podignut na (uglavnom stranim) investicijama, zaista ima neke perverzne tradicije u načinu na koji se isti danas tretira, ali niti je svaka investicija za “isti koš”, nije ni vrijeme dakako isto, a nisu niti svi stranci koji su došli na ove prostore - i baš tu odlučili ostaviti svoj kapital - strancima i ostali.
Da veliki dio nesretnog zagrebačkog Donjega grada dugujemo članovima tadašnje Židovske zajednice, pa onda i austrijskim i mađarskim poduzetnicima i trgovcima, trebalo bi biti već općepoznato, a trebalo bi svakako, mada još nije, i to da su neke od zgrada koje bi svakom bilo rođenom, bilo pridošlom Zagrepčaninu prve pale na pamet kad bi se trebalo sjetiti uobičajene razglednice grada, da su dakle neke od najpoznatijih građevina središta Zagreba dali sagraditi upravo članovi Pravoslavne zajednice.Nisu ti Srbi gradili gdjegod u Zagrebu - pa tako njihove zgrade čine prepoznatljivu vizuru Trga bana Jelačića te početka Radićeve i Jurišićeve ulice, Ilice, Gajeve, Berislavićeve...